REZULTAT TESTA I TUMAČENJE REZULTATA

Procena

Na pitanja br. 3, 4, 5, 6, 9, 12, 13, 14, 15, 16, 19, 22, 23, 26 i 28 svaki odgovor DA teži 2 poena, a svaki odgovor NE teži 0 poena. 

Na pitanja br. 1, 2, 7, 8, 10, 11, 17, 18, 20, 21, 24, 25, 27, 29, 30, 31 i 32 svaki odgovor NE teži 2 poena, a svaki odgovor DA teži 0 poena. 

Ukupni zbir 55-64

Izuzetno visok faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir 45-54

Veoma visok faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir 37-44

Visok faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir 33-36

Znatno iznad proseka faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir 29-32

Iznad proseka faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir 25-28

Prosečan faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir 21-24

Ispod prosečan faktor socijalne inteligencije

Ukupni zbir <20

Nizak faktor socijalne inteligencije



Socijalna inteligencija podrazumeva:

  • razvijanje povezanosti i simpatije sa drugima;
  • razvijanje veštine procene različitih društvenih situacija;
  • adaptiranje na različite spoljne situacije;
  • pronalaženje adekvatnog načina komunikacije sa okolinom;
  • sposobnost da kontrolišemo interne stimuluse (samokontrola).

 

Sve je prihvaćenije mišljenje da je socijalna inteligencija podjednako važna ili čak važnija od visokog IQ-a. Mnogi ljudi se ne plaše da okarakterišu sebe kao asocijalne. Takvi ljudi generalno vole da zadržavaju svoje stvari za sebe, mrze društvena okupljanja i porodične događaje poput venčanja i nikada ne bi ustali da istaknu svoj stav na javnom sastanku, a prvo bi ih trebalo „dovući“ na isti. Oni se osećaju prijatno samo u svom uskom porodičnom okruženju i na radnom mestu gde imaju svoja pažljivo definisana područja odgovornosti, po mogućstvu ona koja ih ne dovode u kontakt sa velikim brojem drugih ljudi. 

Imati takvu karakternu osobinu, naravno, ne čini ih lošijim osobama, manje voljenim supružnicima ili roditeljima, kao ni zaposlenima koji su manje vešti u obavljanju posla. Ono do čega može doći je da se takve osobe izoluju od drugih ljudi i povuku u sebe. Takvo povlačenje može da dovede do poteškoća u mnogim aspektima njihovog života, kao i u ostvarenju njihovih težnji. 

Tokom perioda otkako ju je identifikovao Howard Gardner, pre više od 20 godina, važnost interpersonalne inteligencije sve više se uviđala. Interpersonalna inteligencija (odnosi sa drugim ljudima) identifikuje našu veštinu u komunikaciji sa drugom osobom, pokazanu empatiju, ponašanje u grupi, veštinu saradnje i primanja i pružanja povratnih informacija.

Socijalna inteligencija (često se naziva i veština ljudi) predstavlja sposobnost svakodnevnog povezivanja, razumevanja i efektivne interakcije sa drugima. Ona nam omogućava efikasan rad sa našim kolegama i ljudima iz naše zajednice i predstavlja veštinu koja je krucijalna za mnoge profesionalce, uključujući prosvetne radnike, verske vođe, političke lidere, prodavce i socijalne radnike. Određeni aspekti socijalne inteligencije mogu se sumirati kao u nastavku: sposobnost prihvatanja drugih onakvima kakvi jesu, pokazivanja interesovanja i radoznalosti prema svetu i onome što se u njemu događa, zanimanja za druge ljude, stalnog pokušavanja da se razumeju ljudske misli, osećanja i namere, posedovanja socijalne svesti, razmišljanja pre nego što se nešto izgovori ili uradi, nedonošenje brzih odluka, donošenja pravičnih i dobro razmotrenih odluka i odsustvo straha koji sputava ljude da priznaju svoje greške, zatim sposobnost temeljne procene i razgovora sa drugima ukoliko je potrebna relevantna informacija vezana za određeni problem, u svakom trenutku biti pažljiv u vezi sa potrebama i željama drugih ljudi, biti iskren i prema sebi i prema drugima, biti zainteresovan za neposredno okruženje, postavljati sebe u poziciju drugih ljudi, prilagođavati se dobro i brzo različitim socijalnim situacijama, kao i biti otvoren za nova iskustva, ideje i vrednosti.